Uprkos Xijevoj datoj riječi, Kina nije odustala od finansiranja termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini

Foto: Just Finance International (2021)

Pišu: Wawa Wang i Nils Resare

30/11/2021

Mile Krstić očekuje novog komšiju. Svega nekoliko stotina metara dalje od njegove kuće, pripremljeno je zemljište za izgradnju nove termoelektrane u Ugljeviku, bloka III, koji će graditi kineske i poljsko-kineske firme.

Krstićevu kuću odranije okružuje velika rudarska industrija u ovom gradu. TE Ugljevik blok I, koji slovi kao jedan od najvećih zagađivača među termoelektranama u Evropi nalazi se direktno ispred njegove kuće, a iz zadnjeg dvorišta pogled puca na ogromni površinski kop rudnika „Bogutovo Selo“.

Sagorijevanje uglja ozbiljno ugrožava zdravlje mještana – žena i otac Mileta Krstića su nedavno preminuli od raka i za njihovu smrt on krivi industriju baziranu na uglju. Termoelektrana i rudnik podižu oblake dima i pepela iznad ovog gradića.

Ugljevik nije jedini evropski grad u kome se planira izgradnja novog postrojenja na ugalj bez obzira na obećanje kineskog predsjednika Xi Jingpinga da će zaustaviti finansiranje novih termoelektrana u inostranstvu. Samo u Bosni i Hercegovini, kineska EXIM banka finansira planirani blok 7 u TE Tuzla čija izgradnja je sve izvjesnija uprkos prekršajnom postupku koji „Energetska zajednica“ provodi zbog kršenja zakona Evropske Unije.

Naše istraživanje je još objelodanilo da u Indoneziji, Filipinima i Srbiji postoji značajan rizik od izgradnje novih postrojenja na ugalj koja se finansiraju kineskim novcem. Kineska državna preduzeća su najavila ove projekte u 2021. godini, a njihov ukupni kapacitet iznosi preko 3.645 MW. Već odobrene kineske investicije za termoenergetske projekte na ugalj u svijetu, iznose još dodatnih 10 GW kapaciteta i njihova izgradnja može početi svakog trenutka.

Očekivani radni vijek novih termoelektrana iznosi od 40 do 50 godina. Ako se puste u pogon, ova postrojenja dovesti će u pitanje postizanje međunarodnih klimatskih ciljeva dogovorenih na konferencijama Grupe 20 zemalja i zajedničke deklaracije SAD i Kine na COP26.

Započeta je izgradnja velikog broja termoelektrana sa kineskom finansijskom podrškom, bez obezbjeđene pravno valjane ekološke dokumentacije i drugih potrebnih dozvola, u skladu sa zahtijevima zemlje domaćina. Drugi projekti kasne zbog skandala oko zaštite životne sredine i uticaja na zajednicu, kao i sudskih postupaka.

Ovo je takođe slučaj sa blokom 3 u TE Ugljevik. U junu 2021. godine, procurila je vijest da su kinesko preduzeće „China Electric“ i poljsko-kineska kompanija „Sunningwell International Ltd“ potpisale tajni sporazum o saradnji na ovoj termoelektrani. Prije ove vijesti, nije bilo informacija u javnosti da je bilo koja od ovih kompanija bila uključen taj projekat.

Od 2013. godine „Comsar Energy“ i RiTE Ugljevik su vlasnici koncesije za blok 3. Dagestanski milijarder Rashid Serdarov je navodno vlasnik „Comsar Energy“. Komisija za koncesije Republike Srpske je 2020. godine utvrdila da koncesionar nije ispunio svoje obaveze ali nije iznijela prijedlog kako da se razriješi ta situacija.

Ovaj tajni ugovor je bio povod organizacijama za zaštitu životne sredine da hitno izraze svoju zabrinutost i pozovu Vladu Republike Srpske da „javno i transparentno otkrije planove i posljedice najavljene termoelektrane“.

Analiza koju je objavio „Just Finance“ pokazala je da studije izvodljivosti, kao i studije uticaja na životnu sredinu izrađene za potrebe bloka 7 u Tuzli te bloka 3 u Ugljeviku, sadrže ozbiljne greške i netačne pretpostavke. Time se dovodi u pitanje ispunjavanje zakonskih obaveza, transparentnost kao i provođenje adekvatnih procedura za obezbjeđivanje okolišnih dozvola.

Nedostatak pouzdanih studija izvodljivosti ne samo da će onemogućiti da se institucije pozovu na odgovornost već će najvjerovatnije imati opasne posljedice po budžet, zaštitu životne sredine, lokalne zajednice i klimu.

Sve u svemu, „Just Finance“ je otkrio 11 teških grešaka ili netačnih pretpostavki u studijama za blok 7 u Tuzli i blok 3 u Ugljeviku. One između ostalog uključuju: potcijenjenu cijenu uglja kao i takse na emisije CO2; neodređene lokacije budućih odlagališta šljake i pepela, te manjkave analize koje nisu utvrdile da li postoji neophodna količina vode za proces hlađenja budućih postrojenja.  Takođe, ove studije nisu uzele u obzir emisije postojećih postrojenja prilikom procjene ukupnog zagađenja planiranih termoelektrana.

Izgradnja novih termoelektrana moglo bi biti neugodno iznenađenje i za države u okruženju. Komitet koji je zadužen za provođenje „Espoo konvencije“ čiji je cilj ograničavanje prekograničnog zagađenja, izrazio je „duboke sumnje da Bosna i Hercegovina nije usklađena sa normama“ zbog neprovođenja javnih rasprava o prekograničnom uticaju. Njihova istraga je u toku.

Za Mileta Krstića i njegove komšije koje žive u blizini termolektrane u Ugljeviku život je postao košmar. Iskopavanje uglja u nekoliko posljednjih godina je ostavilo teške posljedice na zajednicu zbog kojih će se svi stanovnici morati iseliti. Mnoge kuće su naherene ili popucale, a njihovi vlasnici očajnički pokušavaju da ih utvrde sa betonom i čeličnom konstrukcijom.

Njegova budućnost sada zavisi od kompanije Comsar – nada se da će ga obešteti sa dovoljno novca kako bi u Ugljeviku mogao da kupi stan za sebe, osmogodišnju ćerku i majku.

„Sve bih učinio da ćerku preselim na bezbjedno mjesto,“ kaže Krstić.

Autori

Wawa Wang je direktorica „Just Finance International“ i već dugi niz godina radi na Zapadnom Balkanu. Fokus njenog rada je na kineskom uticaju u oblasti razvoja i zaštite životne sredine.

Nils Resare je viši istraživač u neprofitnoj organizaciji „Just Finance International“. Radio je kao istraživački novinar za televizijske, radio i novinske kuće u Švedskoj.